DNA laboratorij se obnavlja: Brže identifikacije žrtava rata

Vlada nastavlja upumpavati novac u DNA laboratorij Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, a ministar Tomo Medved potvrdio je nova ulaganja u modernizaciju opreme za identifikaciju žrtava Domovinskog rata. Na sastanku s dekanom Medicinskog fakulteta Slavkom Oreškovićem i profesorom Milovanom Kubatom dogovorena je nabava tehnologije za automatiziranu izolaciju DNA, što bi trebalo ubrzati procese koji traju desetljećima. Iako se barata terminima prioriteta i pijeteta, u pozadini je čista tehnologija koja mora nadvladati vrijeme i biološku degradaciju uzoraka.

Ovo nije prvi put da se isti laboratorij oprema javnim novcem. Glas Slavonije prenosi informacije o sastanku, ali ostaje na površini službenog priopćenja, dok lokalni portali poput 031, Komarilosa i službenih stranica Grada Osijeka ovu temu uopće ne dotiču, iako je upravo istok Hrvatske najviše zainteresiran za sudbinu nestalih. Prethodni ciklus ulaganja iz 2020. i 2021. godine iznosio je pet milijuna kuna, a tadašnji su novci utrošeni na uređenje prostora i kapitalnu opremu. Sadašnja runda investicija fokusira se na smanjenje ljudske pogreške i kontaminacije, što je ključno jer su uzorci koji se danas pronalaze u takvom stanju da standardne metode više ne daju rezultate.

Profesor Kubat otvoreno priznaje da struka danas radi s izrazito degradiranom DNA, što znači da je svaki novi stroj zapravo utrka s biologijom koja polako briše tragove. Ministarstvo hrvatskih branitelja i Uprava za zatočene i nestale, pod vodstvom Ane Filko, provode reviziju neidentificiranih ostataka, a nova oprema za veći protok uzoraka trebala bi omogućiti da se istovremeno obrađuje više slučajeva. To je industrijski pristup rješavanju obiteljskih tragedija, nužan jer su prošle tri decenije, a broj neidentificiranih i dalje stoji kao teret proračunu i savjesti sustava.

Zanimljivo je kako dekan Orešković u istom dahu zahvaljuje na opremi za laboratorij i na novcu koji je Vlada Andreja Plenkovića osigurala za obnovu fakulteta nakon potresa. Ta sprega znanosti i politike u Hrvatskoj je neraskidiva, pogotovo kad se radi o osjetljivim temama poput braniteljske populacije. Dok se oprema modernizira, stvarni uspjeh mjerit će se isključivo brojem imena i prezimena koja će izaći iz tog laboratorija, a ne brojem nula u ugovorima o nabavi.

Pitanje je samo koliko će novih milijuna biti potrebno da tehnologija nadoknadi ono što je protokol propustio učiniti u prvih deset godina nakon rata.

Relativno čisto izvještavanje.

Kako su to pokrili?

Reakcije

Bibliografija