HUP traži da EU novac ide direktno privatnom sektoru

HUP traži da se europska sredstva za razdoblje 2028. do 2034. snažnije usmjeravaju direktno u privatni sektor, argumentirajući da trenutni sustav ne ostvaruje puni potencijal zbog spore dinamike povlačenja i administrativne složenosti.

Dok Europski revizorski sud upozorava na rizike u upravljanju gotovo 2.000 milijardi eura proračuna EU, poslodavci ističu da dinamika povlačenja sredstava za Hrvatsku u ciklusu 2021.-2027. zaostaje: isplaćeno je 21,1 posto, u usporedbi s 30 posto u prethodnom razdoblju. HUP predlaže odmak od "top-down" modela i jačanje "bottom-up" pristupa u programiranju fondova.

Poslodavci su kritični prema prijedlogu Europskog fonda za konkurentnost (ECF), jer strahuju da objedinjavanje politika unutar njega može dodatno zakomplicirati praćenje rezultata, gdje se uspješnost mjeri procedurama umjesto stvarnim učinkom na gospodarstvo. Upozoravaju da se u Hrvatskoj uspješnost korištenja fondova ne smije mjeriti isključivo apsorpcijom, već realnim učinkom na konkurentnost, produktivnost i izvoz.

Trenutno je gospodarstvu, prema HUP-u, usmjereno 2,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz NPOO, ali Europska komisija procjenjuje da samo oko pet posto sredstava NPOO-a cilja mala i srednja poduzeća. HUP naglašava da je veća alokacija nužna zbog strukturnih slabosti: BDP po zaposlenom je 53 posto prosjeka EU, a robni trgovinski deficit je drugi najveći u Uniji.

Zagovaraju da se najmanje 30 posto sredstava dodjeljuje kroz otvorene pozive za poduzetnike te kroz programe za uključivanje u centralizirane fondove EU-a, gdje se trenutačno 80 posto sredstava koncentrira u sedam najsnažnijih članica.

Portal 031.hr, koji je inače sklon prenošenju gradskih priopćenja bez analize, ovdje nije ponudio vlastitu analizu ovog zahtjeva poslodavaca za promjenom fokusa EU novca.

Relativno čisto izvještavanje.

Kako su to pokrili?

Reakcije

Bibliografija